logo
Background

Hrvatsko nacionalno svetište

Majke Božje Bistričke

Draga braćo i sestre, Bog se danas raduje. Bog se raduje gledajući nas. Blažena Djevica Marija je s nama, a Božja radost naša je jakost. Draga djeco, Vas posebno pozdravljam. Bog se vama raduje. Bogu je drago što ste ovdje kod Majke Božje, Majke Isusove. Dragi mladi, Vama se isto Bog raduje. Vama koji ste u tako velikom broju došli na ovo hodočašće. Našim obiteljima koje su danas ovdje zajedno. O, što je to lijepo kada obitelj zajedno hodočasti Majci Božjoj. To nek bude redovita praksa, zavjet godišnjeg našeg hodočašća Majci Božjoj Bistričkoj. Toliki ste došli pješke. To je znak koji govori. Sve to draga braćo i sestre nam ukazuje na ovo; kako ima puno dobra među nama. Nije naša zemlja samo lijepa domovina, u njoj su i dobri ljudi. To nek bude snaga i molimo Boga da nam dade tu milost da bude i u toj lijepoj domovini sve bolje uređeno. Da budu ljudi još zadovoljniji, ali nekad smo i opterećeni jer kao da nas se stalno pritišće nekim ružnim stvarima i crnim vijestima, kao da nema toliko dobra u našoj sredini. Stoga, ustanimo i gledajmo na ono dobro i to dobro širimo. Izazovimo to dobro da bude Božji blagoslov u našoj sredini, u našoj domovini Hrvatskoj.
˜— kardinal Josip Bozanić, Velika Gospa 2016.

kip

Povijest

Dragi Marijini štovatelji,
Dragi hodočasnici u svetište
Majke Božje Bistričke!

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u nas Hrvata je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja.

Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom a milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.

Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Kako do nas?