Pasionska baština

Muka kao nepresušno nadahnuće kulture - međunarodni skup održan u Mariji Bistrici

Jedanaesti po redu međunarodni bijenalni simpozij Pasionske baštine, pod skupnim nazivom

„Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“, održan je u Mariji Bistrici od 17.-19. lipnja 2016.

godine. Skup su organizirali Općina Marija Bistrica, Hrvatsko nacionalno svetište Majke

Božje Bistričke i Pasionska baština iz Zagreba.

Predavači, uglavnom sveučilišni profesori, ovaj su put teme svojih referata usmjerili u

proučavanje kajkavske pasionske baštine. Naime, uobičajeno je da su teme prilagođene

mjestu i području na kojemu se simpozij održava. Dosadašnjih 10 skupova održano je u

raznim dijelovima Hrvatske ili susjednih zemalja u kojima Hrvati autohtono žive stoljećima:

Hvar-Korčula- srednjodalmatinski otoci, Krk-glagoljaška baština sjevernojadranskih otoka,

Zadar-Priko- Zadarsko otočje-glagoljaši, Vukovar-Srijem, Tivat-Boka kotorska, Sarajevo,

Vitez-Srednja Bosna, Buško Blato-Humska zemlja (Hercegovina), Sombor-Bačka i Pazin-

Istra. Na ovim se skupovima moglo vidjeti svu raskoš bogate pasionske baštine hrvatskoga

naroda, a to iznova potvrđuje činjenicu da su Hrvati mučenički narod koji je, živeći na

vjetrometini i na sjecištima geopolitičkih silnica, mukom i krvlju plaćao svoj opstanak na ovom

najljepšem komadiću kugle zemaljske. Koliko je samo ratova bilo na hrvatskim prostorima!

Koliko je Hrvata u prošlosti, spašavajući goli život, moralo napuštati svoje domove i tražiti

zaklonište širom Europe! Koliko je dijelova nekadašnjega slavnog hrvatskog kraljevstva

ostalo izvan današnjih hrvatskih granica! Bili smo i ostali predziđe kršćanstva, katoličanstva.

Uostalom, to nam je izrekao i Sveti papa Ivan Pavao Drugi, nazivajući nas i narodom nade. A

što je to što nas je održalo na ovim prostorima? Samo ljubav. Ljubav prema Bogu i Majci

Božjoj, ljubav prema čovjeku, prema Domovini. Nije li ljubav i u temeljima, u uspjehu našeg

obrambenog Domovinskoga rata, u kojemu smo pobijedili znatno nadmoćnijeg agresora s

istoka koji nas je pokušao uništiti? David protiv Golijata! I to još jučer, kada je u cijeloj Europi

već i zaboravljeno da ratovi mogu prekinuti svakodnevicu. Međunarodna zajednica nije tada,

krajem 20. st., prepoznala ratne opasnosti i zatvarala je oči pred zločinima koji su rađeni nad

Hrvatima, nad njihovom domovinom i nad mirom. Stoga su Hrvati iznova životima morali

braniti sebe, a time i zapadnu civilizaciju. I doživljavati pritom svoju pasiju.

Među 30 predavanja s pasionskom tematikom u književnosti, glazbi, likovnosti i etnologiji

svakako vrijedi istaknuti nekoliko njih: Pasionski sadržaji i budućnost Europe, Kapela sv.

Jakova na Očuri i obnova njezinih drvenih skulptura, Pasionske popijevke u nedavno

otkrivenoj „Crkvenoj liri“ Fortunata Pintarića iz 19. st., Sedmogradski kajkavski Plač Blažene

Djevice Marije iz 1626. god., Knjižica Antuna Mihalja iz 1822. god. „Put Marianski na Bistricu

k čudnovitom kipu Marije Bistričke u slavnom kraljestvu Horvatskomu“, Nepoznata kajkavska

knjižica „Pobosnozt Puta Szvetoga Krisa“ iz 1841., Kajkavska pobudna djela o Muci i smrti

Kristovoj, Suvremena prikazanja na kajkavskom, Crkveno pučko pjevanje i Kuhačevi notni

zapisi, „Stabat Mater“ u hrvatskom glazbenom stvaralaštvu tijekom stoljeća, Križni put na

Mariji Bistrici, nekoliko predavanja o zagorskim krajputašima (prikazan je i dokumentarni film

dr. Hrvojke Mihanović Salopek „Marija Bistrica i krajputaši“), Otajstva jedinstvenog Marijina

puta u Klenovniku, Barokno pasionsko slikarstvo Hrvatskoga zagorja, Kajkavska bratovčina

Muke i smrti Kristuševe u 17. i 18. stoljeću ….. uostalom sva će predavanja biti tiskana u

zborniku Pasionske baštine br. 11, koji bi imao biti objelodanjen za otprilike godinu ili dvije.

Na rubu znanstvenoga skupa bilo je i nekoliko popratnih događaja, primjerice koncert u

Marijinoj bazilici - izbor iz „Pasionskih popijevki“ Fortunata Pintarića, u izvedbi baritona Ivana

Kontenta i orguljaša mo. Maria Penzara, te koncert pasionske glazbene baštine iz Resnika, u

izvedbi ansambla „Žune“.

U nedjelju, 19. lipnja sudionici simpozija posjetili su Sv. Križ Začretje i ondje sudjelovali na

sv. misi u crkvi sv. Vida i proštenju nakon mise.

Sljedeći, 12. simpozij Pasionske baštine „Muka kao nepresušno nadahnuće kulture“

vjerojatno će biti održan u Gradišću u Austriji. Onamo su, spašavajući se od pogroma, pred

Turcima Osmanlijama pobjegle tisuće Hrvata i ondje se trajno nastanile, a i danas čuvaju

svoju izvornu hrvatsku baštinu.

Smiljana Šunde