SVETIŠTE MAJKE BOŽJE U MARIJI BISTRICI - HRVATSKO NACIONALNO SVETIŠTE
Hrvatski narod s posebnim
žarom štuje lik Majke Božje i odavna je s ljubavlju naziva Kraljicom Hrvata.
Najveće marijansko svetište u Hrvatskoj je Marija Bistrica smještena u
pitomoj dolini Hrvatskog zagorja nadomak glavnog grada Zagreba.
Svetište Majke Božje u Bistrici u Hrvatskom zagorju ima dugu, višestoljetnu povijest. Samo se mjesto Bistrica spominje godine 1209. kao feudalni posjed župana Vratislava, a 1334. kao sjedište župne crkve sv. Petra i Pavla.
Hrvatski sabor 1710. godine čini zavjet da će u crkvi Blažene Djevice Marije
podići dostojan glavni oltar, a godine 1715. ispunjava taj zavjet i daje
urediti veliki glavni oltar. Crkva je proširena i 1731. posvećena Majci
Božjoj Snježnoj.
Današnja župna crkva u Mariji Bistrici građena je između 1879. godine i
1882. prema nacrtu bečkoga arhitekta Schmidta, a pod nadzorom njegova
učenika Hermana Bolléa. Djelomično je izgrađena na starim temeljima i
proširena u neorenesansnom stilu; podignute su i nove arkade, a proširen je
i novi župni dvor. Slikar Ferdo Quiquerez naslikao je 22 čudotvorna
uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, a D. Novak izradio kipove
Krista raspetoga i sv. Kristofora.
Za vrijeme gradnje uoči
blagdana Uznesenja Marijina izbio je požar u kojem je oštećena cijela
unutrašnjost crkve, osim
velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi
je oltar posvećen 1883. godine.
velikoga oltara i čudesnog kipa Majke Božje. Novi
je oltar posvećen 1883. godine.
Bistrička crkva 1923. godine dobiva naziv manje bazilike (basilica minor), a
dodijelio joj ga je papa Pio XI. Nadbiskup zagrebački Antun Bauer 1935.
okrunio je zlatnom krunom čudotvorni kip Majke Božje i proglasio Majku Božju
Kraljicom Hrvata uz asistenciju nadbiskupa Alojzija Stepinca. 15. kolovoza
1971. održan je u Mariji Bistrici XIII. Internacionalni marijanski kongres
te je tom prigodom Biskupska konferencija proglasila Bistričko svetište
Nacionalnim prošteništem čitavoga hrvatskog naroda.
1971. godine održao se u
Mariji Bistrici Prvi hrvatski nacionalni marijanski kongres.
9. rujna 1984. godine održana je veličanstvena proslava završetka višegodišnjeg slavlja – trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres.
9. rujna 1984. godine održana je veličanstvena proslava završetka višegodišnjeg slavlja – trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, tristota obljetnica našašća čudotvornog kipa Majke Božje Bistričke i Nacionalni euharistijski kongres.
Najsvečaniji
dan bio je 3. X. 1998. kada je papa Ivan Pavao II posjetio Mariju Bistricu
povodom proglašenja blaženim mučenikom zagrebačkog nadbiskupa Alojzija
Stepinca.